Poštovani kandidat,
Mi smo Programiraj za Hrvatsku. Mi predstavljamo građane, tehnologiste i javne službenike koji surađuju ne bi li zajedničkim trudom poboljšali kvalitetu života u Republici Hrvatskoj korištenjem informacija i tehnologije. Još od 6. studenog 2003. kada je stupio na snagu prvi Zakon o pravu na pristup informacijama, koji je od onda dva puta unaprijeđen, Republika Hrvatska poboljšala je učinkovitost javnih tijela i dozvolila građanima pristup dostupnim informacijama javnih tijela. Osim toga, Zakon o pravu na pristup informacijama biti će još jednom izmijenjen i dopunjen u skladu s Direktivom 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i njezine izmjene 2013/37/EU a trenutno je u procesu transpozicija u zakonodavstva država članica EU.
Inicijativa EU usmjerena na razvoj informacijskog društva i digitalne agende koja predviđa i ponovnu uporabu informacija javnog sektora u svrhu iskorištavanja njihovog gospodarskog i društvenog potencijala dovela je do donošenja zakonodavnog okvira za ponovnu uporabu informacija javnog sektora, kao i do razvoja inicijative usmjerene prema izradi središnjih portala namijenjenih pristupu javnim informacijama u državama članicama, s namjerom njihovog povezivanja u paneuropske portale (primjerice Europeana, koja se odnosi na informacije u području kulture).
Demokracija je tradicionalno sinonim za transparentnost i javne usluge za građane, a otvoreni podaci povesti će ovu tradiciju u 21. stoljeće. Otvoreni podaci pomažu ljudima, čak kada oni sami ne koriste nove tehnologije. Građani postaju bolje informirani. Male građanske inicijative i nevladine organizacije imaju bolji pristup resursima da bolje služe i pomognu zajednici. Javni sektor povećava učinkovitost komunikacijom s drugim javnim tijelima i odlukama utemeljenim na dostupnim podacima (data-driven decisions). I naposlijetku - otvoreni podaci omogućuju poduzetnicima da krenu u nove poslove, koji otvaraju nova radna mjesta i povećavaju priljev poreza u državnu riznicu.
Nadamo se da će izabrani predsjednik Republike Hrvatske podržati zakonske i podzakonske akte za otvorene podatke kao dio transparentnije, efikasnije i inovativne države. Otvoreni podaci će omogućiti građanima i zajednici korist od velike količine podataka kojim javna tijela već sada raspolažu.
S ovim pismo uključujemo kratki upitnik vezan uz otvorene podatke. Molimo vas napišite nam vaše misli o otvorenim podacima najkasnije do 25. prosinca 2014. Poslali smo ovo pismo i upitnik svim kandidatima prije prvog izbornog kruga. Ukoliko niste upoznati s otvorenim podacima, odvojeno smo pružili kratki priručnik. Rado ćemo odgovoriti na sva vaša pitanja, pošaljite ih na [email protected].
Hvala vam na vašem vremenu,
Programiraj za Hrvatsku
Pitanje br.1: Pristup informacijama
Mnogi poduzetnici, neprofitne organizacije i javni sektor definiraju informaciju kao sredstvo. Ukoliko budete izabrani, kako ćete povećati pristup informacijama u vašem budućem Uredu?
Pitanje br.2: Razmjena informacija
Javne informacije su često spremljene na raznim razinama tijela javne vlasti i ne omogućuju uvijek jednostavan pristup građanima ili drugim tijelima javne vlasti. Kako će vaš Ured poboljšati razmjenu informacija?
Pitanje br.3: Povezanost s građanima
Otvoreni pristup informacijama i informacijskim tehnologijama je pomogao poboljšati odnos građana i vlasti. Kako će vaš Ured koristiti informacije i tehnologiju da se bolje poveže s građanima?
Pitanje br.4: Proaktivno objavljivanje informacija
Otvorenost mnogih kataloga informacija u vlasništvu javnih tijela uređena je Zakonom o pravu na pristup informacijama. Podržavate li politiku pristupa podacima takvu da se setovi podataka proaktivno objavljuju javno na internetu sukladno Direktivi 2003/98/EZ i 2013/37/EU?
Molimo vas odgovorite s “da” ili “ne” i iznesite vaše stavove.
Pitanje br.5: Definicija privatnih podataka
Trenutni zakoni zaštićuju privatnost osobnih podataka i primjenjuju se na sve informacije objavljene otvaranjem podataka. Osim ovih privatnih informacija, navedite specifične informacije koje ne bi smjele biti javno objavljene?
Pitanje br.6: Otvorena država
Mnoga tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj nisu dovoljno upoznati sa Zakonom o pravu na pristup informacijama te stoga ograničavaju pristup informacijama građanima i drugim korisnicima. Koje su tri najbitnije aktivnosti koje biste proveli kako biste kao državni poglavar učinili Republiku Hrvatsku otvorenom državom?
Dodatna pojašnjenja kandidatima
Što su otvoreni podaci?
Termin ‘otvoreni podaci’ najčešće označuje podatke upravljanje od strane vlade koji su slobodno dostupni građanima i drugim tijelima vlasti u strukturiranom obliku. Računalo može razumijeti i obraditi podatke koji se nalaze u otvorenom strukturiranom oblku. Tako je na primjer CSV (comma separated values) otvoreni strukturirani oblik dok PDF to nije. Politika otvorenih podataka smanjuje troškove i tehnološke prepreke koje inače ograničavaju građanima pristup informacijama kojima raspolažu vlasti. Sunlight Foundation je nepristrana organizacija koja je objavila najbolje primjere za kreiranje politike otvorenih podataka a hrvatsku verziju možete pročitati na linku.
Što je otvoreni standard?
U kontekstu otvorenih podataka, otvoreni standard se obično odnosi na oblike podataka čija je specifikacija slobodno dostupna za čitanje i upotrebu. Podaci dostupni u otvorenom standardu su najčešće najpristupačniji za analitičare, novinare, i programere, jer svatko može pristupiti alatima i informacijama potrebnim za rad s tim podacima. Zbog toga, otvoreni standardi podržavaju kompetetivna tržišta aplikacija i organizacija koje obavljaju slične usluge i slične vrste podataka.
Natrag na vrh
...Ljudi koji žele učiniti Hrvatsku još boljom...
Održava CfC (to smo mi). Kod stranice je candidate-questionnaire.